GRAD DUGA RESA|Službene stranice

Gospodarstvo

Gospodarska slika Grada Duga Resa

Gospodarsku sliku Grada Duge Rese danas karakteriziraju neki znakovi oporavka, slično kao i gospodarska kretanja na višim razinama. Iako neki gospodarski pokazatelji (osnovni financijski pokazatelji rezultata i uspješnosti poslovanja) nisu pozitivni, ipak evidentni su znakovi  oporavka. Prije svega to se odnosi na smanjenje broja nezaposlenih te rast zaposlenih u Gradu Dugoj Resi.

Zaposlenost

U Gradu Dugoj Resi je prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 31. 10. 2016. godine bilo evidentirano ukupno 5.156 osiguranika mirovinskog osiguranja od kojih 1.388 osoba (34,28%) živi i radi u Gradu Dugoj Resi, a 2.661 osoba (65,72%) živi u Gradu Dugoj Resi a radi izvan Grada Duge Rese u istoj ili drugoj županiji. U Gradu Dugoj Resi radi i 1.107 osoba s prebivalištem izvan Grada Duge Rese.

Struktura gospodarstva

U strukturi gospodarstva Grada Duga Resa, najzastupljenije grane su prerađivačka djelatnost 25 %, trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 23 %, zatim slijedi djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 12%, građevinarstvo 11% te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 10%, a  ostale djelatnosti zastupljene su u manjoj mjeri.

Izvor: Financijska agencija; Obrada: Grad Duga Resa

Sličan trend prisutan je i u Karlovačkoj županiji gdje prerađivačka industrija, trgovina, graditeljstvo te prijevoz i skladištenje ostvaruje 88% ukupnog prihoda županijskog gospodarstva. U Gradu Dugoj Resi je krajem 2015. godine registrirano 162 poduzeća ( 161 malih i 1 srednje poduzeća), 205 obrta i cca 300-tinjak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Prosječna neto isplaćena mjesečna plaća po zaposlenom u 2015. godini iznosila je 3.928 kn,  u odnosu na  2014. g. kad je iznosila 3.853 kn. Broj nezaposlenih je koncem 2015. godine iznosio 867 osoba s tendencijom daljnjeg smanjenja, tako da je krajem 2016. godine iznosio 699 osoba. Umirovljenika, odnosno korisnika mirovina, na području Grada Duge Rese je 2015. godine bilo oko 3650 osoba.

Stvaranjem uvjeta za brži razvitak poduzetništva, dugoreški poduzetnici imaju šansu poboljšati svoje ekonomske rezultate. Jedan od preduvjeta se ostvaruje i realizacijom izgradnje gospodarskih zona:

– gospodarska zona poslovne namjene Donje Mrzlo Polje Mrežničko,

– gospodarska zona poslovne namjene Gornje Mrzlo Polje Mrežničko,

– gospodarska zona poslovne namjene Šeketino Brdo,

– gospodarska zona poslovne namjene Šeketino Brdo II,

– gospodarska zona poslovne namjene Belajska Vinica,

– gospodarska zona poslovne namjene “Lišnica”,

– gospodarska zona ugostiteljsko turističke namjene Vinica,

– gospodarska zona ugostiteljsko turističke namjene uz desnu obalu Mrežnice kod  Mrežničkog Briga,

– gospodarska zona “Zvečaj”.

Strateški razvojni program Grada Duge Rese 2016. – 2020.

Strateški razvojni program Grada Duge Rese 2016. – 2020. predstavlja krovni dokument koji definira smjernice za ekonomski, društveni i infrastrukturni razvoj grada. Ovim dokumentom usvaja se vizija srednjoročnog razvoja jedinice lokalne samouprave, što jedinica lokalne samouprave planira postići u vremenu do 2020 godine zajedno sa svim zainteresiranim skupinama što je definirano ciljevima, prioritetima i mjerama.

Ključne komponente strateškog planiranja uključuju razumijevanje vizije, njezinih strateških ciljeva, prioriteta i mjera. Vizija ocrtava ono što Grad želi biti i predstavlja njenu idealiziranu i slikovitu verziju. Za razliku od vizije, strateškim se ciljevima definiraju ključni elementi vizije strateškog plana. Vizija i strateški ciljevi koriste se za formuliranje mjera i projekata.

U njihovu nastajanju korištene su strateške postavke Strateškog razvojnog programa nastale na temelju rezultata Analize stanja. Strateški ciljevi predstavljaju pravac razvoja jedinice lokalne samouprave. Definirani su i usmjereni na razvoj pojedinih sektora te utemeljeni na raspoloživim resursima Grada Duge Rese. Strateški su ciljevi oblikovani kao rezultat rasprava na radnim skupinama na kojima je argumentirana prethodno formirana Analiza stanja i SWOT analiza Grada Duge Rese.

To je rezultiralo nastankom okvira za sve predložene mjere i projekte koji je podijeljen na tri strateška cilja. Strateški cilj koji se želi postići a odnosi se na poduzetništvo i turizam definiran je kao Konkurentno gospodarstvo utemeljeno na inovativnim tehnološkim rješenjima i resursima mikroregije odnosi se na poduzetništvo i turizam.

U okviru njega izdvojena su dva prioriteta:

1.1. Stvaranje poticajnog poduzetničkog okruženja i razvoj poljoprivrede te

1.2. Ulaganje u turizam utemeljen na resursima mikroregije.

Strateški razvojni program Grada Duge Rese 2016.- 2020. usklađen je sa strateškim ciljevima EU i relevantnim nacionalnim okvirom Republike Hrvatske.

Grad Duga Resa će nastaviti poticati gospodarsku aktivnost prije svega stvaranjem preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, obrtništva i  poljoprivrednih  gospodarstava i to razvojem poduzetničkih zona i drugih potpornih institucija (poduzetnički inkubator) i direktnim mjerama potpore gospodarstvu, poljoprivredi i ruralnom razvoju, subvencioniranjem kamata na kredite za razvoj gospodarstva i poljoprivrede i drugim mjerama potpore poljoprivrednim gospodarstvima na području Grada Duge Rese.

Grad Duga Resa još prije je otkupio zemljište za izgradnju komunalne infrastrukture za poduzetničke zone. U proračunu za 2017. godinu planirana su sredstva za troškove ishođenja novih građevinskih dozvola, odnosno izmjene projektne dokumentacije. Nakon ishođenja novih građevinskih dozvola bit ćemo u mogućnosti ponovno kandidirati projekte na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije ili iz domaćih izvora, koji su najavljeni za 2017. godinu.

Kao doprinos unapređenju gospodarstva na području Grada Duge Rese provode se aktivnosti vezane na osnivanje i opremanje poduzetničkog inkubatora koji će biti smješten u prostorijama Srednje škole Duga Resa.  Zaključen je ugovor o zakupu poslovnog prostora sa Srednjom školom.

Pored mjera iz Strategije razvoja, postoje i druge mjere utvrđene općim aktima Grada Duge Rese kojima je cilj razvoj gospodarstva, odnosno olakšavanje poslovanja poduzetnika. Grad u cijelosti oslobađa od plaćanja komunalnog doprinosa obveznike u postupku legalizacije postojećih građevina poljoprivredne namjene temeljem Zakona  o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) za vrijeme trajanja navedenog zakona i za podnijete zahtjeve za legalizaciju objekta do 30. 06. 2013. godine.

Isto tako od obveze plaćanja komunalne naknade oslobađaju se obveznici koji obavljaju djelatnosti utvrđene Odlukom gradonačelnika kao deficitarne.

Pored navedenih mjera Grad Duga Resa dodjeljuje potpore subjektima malog gospodarstva i poljoprivrednim gospodarstvima za sufinanciranje kamata na kredite za razvoj gospodarstva i poljoprivrede i potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Grada Duge Rese. Tako se npr. u proračunu za 2017.godinu planira iznos od 130.000,00 kn za subvencioniranje kamata na kredite za razvoj gospodarstva i  180.000,00 kn za mjere subvencioniranja poljoprivredi.

Grad Duga Resa nema mogućnost utjecaja na donošenje zakona i drugih dokumenata o kojima se odlučuje na razini države, a kojima se nameću obaveze gospodarskom sektoru. Problemi koji često spominju gospodarstvenici i koji opterećuju njihovo poslovanje tiču se poreza, pravne nesigurnosti, loše poduzetničke klime, parafiskalnih davanja te općenito neučinkovitost javne uprave. Na navedene probleme Grad Duga Resa uglavnom ne može utjecati, obzirom da je njihovo rješavanje u nadležnosti državne razine.

Sumirajući navedeno, aktivnosti Grada na gospodarskom i društvenom razvoju dijele se na tri osnovna pravca, a to je izrada planskih i općih dokumenata od kojih prvenstveno ističemo Strategiju razvoja, zatim korištenje bespovratnih sredstava EU, sredstva iz državnog proračuna i drugih izvora, te poticajne mjere iz Proračuna Grada Duge Rese.

Više o rezultatima poslovanja poduzetnika i stanju u gospodarstvu na području Grada Duge Rese možete pogledati ovdje.


Grad Duga Resa  utvrđuje  gradske potpore u svrhu  poticanja razvoja gospodarstva na području Grada Duge Rese kroz sljedeće mjere:

  • subvencioniranje kamata na kredite za razvoj gospodarstva (Službeni glasnik Grada Duge Rese broj  04/12, 09/12, 04/14),

Subvencija iznosi do 50% redovnih kamata za utvrđenu ugovorenu kamatnu stopu do 8% godišnje.

Obrasci zahtjeva s prilozima:

  • Obrazac _ Zahtjev_sufinanciranje kamata-gospodarstvo (docx)
  • Obrazac _ Zahtjev_sufinanciranje kamata-gospodarstvo (pdf)
  • obrazac  potpore de minimis (docx)
  • obrazac  potpore de minimis (pdf)

Grad Duga Resa  utvrđuje  gradske potpore u svrhu  poticanja razvoja poljoprivrede na području Grada Duge Rese kroz Program potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Grada Duge Rese za 2018. godinu usvojenog na sjednici Gradskog vijeća Grada Duge Rese održanoj dana 17. prosinca 2017.

Tekst programa preuzmite ovdje.

Na temelju Programa potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Grada Duge Rese za 2018. godinu (Službeni glasnik Grada Duge Rese broj 11/17 ), Upravni odjel za gospodarstvo, društvene djelatnosti, stambene, pravne i opće poslove Grada Duge Rese, raspisuje Javni poziv za podnošenje zahtjeva za korištenje potpora iz Programa potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Grada Duge Rese za 2018. godinu kojeg možete preuzeti ovdje.

Grad Duga Resa dodjeljivat će potpore za sljedeće mjere:

Mjera 1. POTPORE ZA UNAPREĐENJE BILJNE PROIZVODNJE

Podmjera 1.1. Sufinanciranje kupnje sustava za obranu od tuče na voćnjacima i vinogradima /svi dijelovi sustava

Korisnici mogu ostvariti temeljem dostavljenog računa dobavljača a sufinancira se 20% – 40% iznosa računa za kupnju sustava /bez PDV-a/, ovisno o broju korisnika i iznosu raspoloživih sredstava, a najviše 5.000,00 kn po korisniku godišnje.

Podmjera 1.2. Sufinanciranje kupnje opreme za proizvodnju povrća, cvijeća i ostalih voćnih vrsta u zaštićenom prostoru i na foliji (oprema za proizvodnju u plastenicima, folija za plastenike i na otvorenom)

Korisnici mogu ostvariti temeljem dostavljenog računa dobavljača, a sufinancira se do 20% – 40% iznosa računa /bez PDV-a/, ovisno o broju korisnika i iznosu raspoloživih sredstava, a najviše 5.000,00 kn po korisniku godišnje.

Podmjera 1.3. Sufinanciranje kupnje poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u neposrednoj blizini vlastitog zemljišta radi okrupnjavanja i povećanja poljoprivrednih proizvodnih površina

Korisnici mogu ostvariti temeljem Ugovora / Predugovora o kupnji zemljišta u visini od 20% kupoprodajne cijene, a najviše 10.000,00 kn po korisniku godišnje, minimalne površine 0,1 ha u jednom komadu.

Podmjera 1.4. Sufinanciranje trajnih nasada

Korisnici mogu ostvariti temeljem dostavljenog računa dobavljača a sufinancira se sa 20% – 40% iznosa računa za kupljenu sustava /bez PDV-a/, ovisno o broju korisnika i iznosu raspoloživih sredstava, pri čemu minimalni iznos računa treba biti 1.000,00 kn a najviše do 5.000,00 kn po korisniku godišnje.

Podmjera 1.5. Sufinanciranje kalcizacije tla

Korisnici mogu ostvariti temeljem računa za kupljena sredstva u iznosu od 20% – 40% iznosa računa /bez PDV-a/, ovisno o broju korisnika i iznosu raspoloživih sredstava, a najviše 3.000,00 kn po korisniku.

 Mjera 2. POTPORE ZA KAPITALNA ULAGANJA

Podmjera 2.1. Sufinanciranje kamata na kredita za razvoj gospodarstva za unapređenje poljoprivrede

Korisnici mogu ostvariti za kredite visine glavnice do 500.000,00 kn u visini od 50% kamata, s kamatom do 8% godišnje. Uvjeti za korištenje potpore sufinanciranja kamata na kredite za razvoj gospodarstva detaljno su propisani Odlukom o uvjetima subvencioniranja kamata na kredite za razvoj gospodarstva (Službeni glasnik Grada Duge Rese broj 4/12, 9/12, 4/14).

 Mjera 3.  POTPORE ZA UNAPREĐENJE SEKTORA STOČARSTVA

Podmjera 3.1. Sufinanciranje osjemenjivanja goveda i krmača

Korisnici mogu ostvariti temeljem računa za osjemenjivanje u iznosu od 80% računa po kravi i 80%/ računa za osjemenjivanje po krmači.

Podmjera 3.2. Sufinanciranje polica osiguranja života (police osiguranja koje nisu sufinanciranje iz PRR)

Korisnici mogu ostvariti temeljem računa i kopija polica osiguranja u iznosu od 20% – 40% plaćene premije osiguranja, ovisno o broju korisnika i iznosu raspoloživih sredstava, po pojedinačnoj polici osiguranja sklopljenog s osiguravajućim društvom koji djeluje u RH

Podmjera 3.3. Sufinanciranje kupnje i ostavljanja bređih junica

Korisnici mogu ostvariti temeljem dokumentiranih troškova računi (reprodukcijsko zdravstveni kartoni i dr.) u iznosu od 2.500,00 kn po junici , a najviše 10.000,00 kn po korisniku godišnje. Prvotelkinja koja se sufinancira po ovoj podmjeri ne može biti sufinancirana i u slučaju prodaje.

Isplata sredstava za sve podmjere u navedenoj mjeri osim podmjere 3.1. vrši se jednokratno

 Mjera 4. SUFINANCIRANJE PČELINIH ZAJEDNICA

Sufinanciranje pčelinjih zajednica u suradnji sa Karlovačkom županijom korisnici mogu ostvariti potporu za konvencionalan uzgoj pčelinjih zajednica u iznosu od 5,00 kn po košnici a za ekološki uzgoj u iznosu od 10 kn po košnici pod uvjetom da se pčelarskom proizvodnjom bavi najmanje 5 (pet) godina i da ima najmanje 30 (trideset) košnica. Poticaje se ostvaruje jednom godišnje.

Odbor za poljoprivredu i predstavnik Udruge pčelara Duga Resa izvršit će na temelju podnesenog zahtjeva korisnika, očevid uzgoja pčelinjih zajednica. Planira se sufinanciranje od strane Karlovačke županije kao specifični program Grada.

 

Obrasci zahtjeva s prilozima:

  • Podmjera 1.1. – Sufinanciranje kupnje sustava  za obranu od tuče na voćnjacima i vinogradima
  • Podmjera 1.2. – Sufinanciranje  kupnje opreme za proizvodnju povrća, cvijeća i ostalih voćnih vrsta u zaštićenom prostoru i na foliji
  • Podmjera 1.3. – Sufinanciranje kupnje poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u neposrednoj blizini vlastitog zemljišta radi okrupnjavanja  i povećanja poljoprivrednih proizvodnih površina
  • Podmjera 1.4. – Sufinanciranje trajnih nasada
  • Podmjera 1.5. – Sufinanciranje kalcizacije tla
  • Podmjera 2.1. – Sufinanciranje kamata na kredita za razvoj gospodarstva za unapređenje poljoprivrede
  • Podmjera 3.1. – Sufinanciranje osjemenjivanja goveda i krmača
  • Podmjera 3.2. – Sufinanciranje polica osiguranja  života
  • Podmjera 3.3. – Sufinciranje kupnje i ostavljanja bređih junica
  • Podmjera 4.1. – Sufinanciranje pčelinjih zajednica
    • Obrazac za podnošenje zahtjeva biti će objavljen po raspisivanju Javnog poziva Karlovačke županije vezano uz sufinanciranje specifičnog programa

OBVEZNI PRILOZI ZAHTJEVIMA:

Gradske potpore za pojedine mjere potpora moguće je ostvariti  prijavom na natječaj, odnosno podnošenjem zahtjeva  za dodjelu potpora na propisanom obrascu i u propisanim rokovima.


OBAVIJEST O DODIJELJENIM BESPOVRATNIM POTPORAMA MALE VRIJEDNOSTI – GOSPODARSTVO –



OBAVIJEST O DODIJELJENIM BESPOVRATNIM POTPORAMA MALE VRIJEDNOSTI – POLJOPRIVREDA –


Koje  potpore i olakšice mogu ostvariti poduzetnici od Grada Duga Resa ?

Poduzetnici sa sjedištem, odnosno prebivalištem na području Grada Duge Rese mogu ostvariti pravo na potporu za subvencioniranje kamata na kredite za razvoj gospodarstva uključujući i financijski leasing, a  koji su odobreni od poslovnih banaka i drugih pravnih osoba koji posluju na području RH.

Uvjeti, kriteriji i postupak za ostvarivanje prava na subvencioniranje kamata objavljeni su u Odluci Grada Duge Rese o uvjetima za subvencioniranje kamata za razvoj gospodarstva ( Službeni glasnik Grada Duge Rese broj 02/12, 09/12, 04/14) na web stranicama Grada www.dugaresa.hr u rubrici SLUŽBENI GLASNIK.

Pravo na olakšicu u vidu oslobođenja od obveze plaćanja komunalnog doprinosa imaju obveznici koji obavljaju djelatnosti utvrđene Odlukom gradonačelnika kao deficitarne,

sukladno Odluci o deficitarnim djelatnostima  (Službeni glasnik Grada Duge Rese broj 02/10) objavljene na web stranicama Grada www.dugaresa.hr, rubrika SLUŽBENI GLASNIK.

 

Koje potpore za unapređenje poljoprivrede mogu ostvariti poljoprivrednici od Grada Duga Resa ?

Poljoprivrednici s područja Grada mogu ostvariti u 2017. godini sljedeće potpore za unapređenje poljoprivrede:

POTPORE ZA UNAPREĐENJE BILJNE  PROIZVODNJE

  • Sufinanciranje polica osiguranja usjeva i nasada (Police koje nisu sufinancirane i Programa ruralnog razvoja)
  • Sufinanciranje kupnje sustava za obranu od tuče na voćnjacima i vinogradima (Svi dijelovi za izgradnju sustava)
  • Sufinanciranje nabavke opreme za proizvodnju povrća, cvijeća i ostale voćne vrste u zaštićenom prostoru i na foliji (oprema za proizvodnju u plastenicima, folija za plastenike i na otvorenom)
  • Sufinanciranje okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta (sufinanciranje kupnje poljoprivrednog zemljišta  koje se nalazi u neposrednoj blizini vlastitog zemljišta  radi okrupnjavanja)
  • Sufinanciranje kupnje i izgradnje akumulacijskog sustava i sustava za navodnjavanje u povrtljarstvu i voćarstvu (kupnja opreme za akumulaciju vode i sustava za navodnjavanje, izgradnju akumulacijskog sustava)

POTPORE ZA PROJEKTNU DOKUMENTACIJU

  • Sufinanciranje dokumentacije za izgradnju novih objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje (idejni, glavni, izvedbeni projekt) za smještaj stoke.
  • Sufinanciranje troškova izrade poslovnog plana i investicijske studije u funkciji poljoprivredne proizvodnje  (izrada poslovnog plana i investicijske studije  ukoliko nisu sufinancirani iz Programa ruralnog razvoja

POTPORE ZA KAPITALNA ULAGANJA

  • Sufinanciranje opremanja novih smještajnih kapaciteta na poljoprivrednim gospodarstvima  za smještaj gostiju s ciljem razvoja seoskog turizma
  • Sufinanciranje opremanja objekata za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu
  • Sufinanciranje kamata na kredite za razvoj gospodarstva za unapređenje poljoprivrede

POTPORE ZA UNAPREĐENJE SEKTORA STOČARSTVA

  • Sufinanciranje osjemenjivanja goveda i krmača
  • Sufinanciranje polica osiguranja životinja (Police osiguranja koje nisu sufinancirane iz Programa ruralnog razvoja)
  • Sufinanciranje kupnje i ostavljanja  bređih junica (troškovi kupnje i ostavljanja)
  • Sufinanciranje izgradnje laguna i deponija za kruti stajski gnoj (građevni materijal za izgradnju u skladu sa Zakonom o gradnji)

Uvjeti, kriteriji i postupak za ostvarivanje prava na korištenje potpora za unapređenje poljoprivrede u 2017. godini  objavljeni su u Programu potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Grada Duge Rese za 2017. godinu (Službeni glasnik Grada Duge Rese broj 07/16) na web stranicama Grada www.dugaresa.hr u rubrici SLUŽBENI GLASNIK i u rubrici GOSPODARSTVO.

Grad u cijelosti  oslobođa od plaćanja komunalnog doprinosa  obveznike u postupku legalizacije  postojećih građevina  poljoprivredne namjene temeljem Zakona  o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) za vrijeme trajanja navedenog zakona i za podnijete zahtjeve za legalizaciju objekta do 30. 06. 2013. godine.

Uvjeti, kriteriji i postupak za ostvarivanje prava oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa obveznicima -poljoprivrednicima, objavljeni su u Odluci o komunalnom doprinosu (Službeni glasnik Grada Duge Rese broj 09/04, 07/11, 01/13) na web stranicama Grada www.dugaresa.hr u rubricI SLUŽBENI GLASNIK.  

 

Koji su moguć oblici raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH ?

Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH moguće je ostvariti sljedećim oblicima raspolaganja:

  • Zakup
  • Prodaja izravnom pogodbom
  • Zamjena poljoprivrednog zemljišta
  • Zakup zajedničkih pašnjaka
  • Privremeno raspolaganje
  • Davanje na korištenje bez javnog poziva

Što je  sve potrebno prikupiti za zakup od dokumentacije, koje obrasce je potrebno pribaviti i ispuniti i tko prikuplja dokumentaciju?

(1) Sukladno izmjenama Pravilnika o dokumentaciji potrebnoj za raspisivanje javnog poziva za zakup, zakup za ribnjake i zamjenu poljoprivrednog zemljišta  u vlasništvu RH  („Narodne novine „br. 45/14), dokumentacija potrebna za raspisivanje javnog poziva za zakup poljoprivrednog zemljišta je sljedeća:

  1. a) popunjeni obrazac zahtjeva s popisom katastarskih čestica za koje se traži raspisivanje javnog poziva,
  2. b) uvjerenje jedinice lokalne samouprave da poljoprivredno zemljište nije dano u neki od oblika raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem,

(2) Obrazac zahtjeva  (Obrazac 1.) za dokumentaciju potrebnu za raspisivanje javnog poziva za zakup nalazi se na mrežnoj stranici Agencije za poljoprivredno zemljište http://www.zemljiste.mps.hr/ pod naslovom Obrasci, i podnosi ga fizička ili pravna osoba za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH o kojem se podaci nalaze u Prilogu 1. Zahtjeva. Zahtjev se podnosi nadležnoj Jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Dugoj Resi.

(3) Popunjeni obrazac zahtjeva  (Obrazac 1.) zajedno s pripadajućom dokumentacijom, šalje Jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Duga Resa, elektronički na mail adresu navedenu na mrežnoj stranici Agencije, ili iznimno putem telefaksa.«

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup i zakup za ribnjake putem javnog poziva na rok od 50 godina. Odluku o raspisivanju javnog poziva i Odluku o dodjeli zakupa donosi Agencija na prijedlog Povjerenstava za dodjelu zakupa na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske kojeg čine tri predstavnika Agencije i dva predstavnika jedinice lokalne samouprave na čijem području se zemljište nalazi, od kojeg jednog predstavnika određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, a drugog predstavnika izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave.

Koji su uvjeti za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH ?

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države iznimno se može prodati izravnom pogodbom po tržišnoj cijeni koju utvrđuje Agencija, u sljedećim slučajevima:

  1. a) jednokratno, za katastarske čestice poljoprivrednih površina koje graniče sa zemljištem podnositelja zahtjeva, a nalaze se izvan proizvodno – tehnoloških cjelina, čija veličina nije veća od 1 ha,
  2. b) za katastarske čestice do kojih se može pristupiti samo preko zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva u svrhu okrupnjavanja, a površina katastarske čestice koja se prodaje manja je od površine zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva,
  3. c) za katastarske čestice za koje je pribavljena dokumentacija za gradnju poljoprivrednih objekata,
  4. d) za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta koje koriste korisnici kuća u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama,
  5. e) kada je Republika Hrvatska suvlasnik s podnositeljem zahtjeva, a suvlasnički dio Republike Hrvatske manji je od suvlasničkog dijela podnositelja zahtjeva.

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države prodaje se izravnom pogodbom ako zainteresirana osoba podnese zahtjev Agenciji kojem prilaže dokaz o ispunjavanju uvjeta.

Obrazac zahtjeva za prodaju izravnom pogodbom možete preuzeti  na mrežnim stranicama Agencije u rubrikama Dokumenti i Obrasci.

Obavijest o podnesenom zahtjevu Agencija je dužna objaviti na oglasnoj ploči jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi i na internetskoj stranici Agencije.

Ako je više osoba podnijelo zahtjev za isto poljoprivredno zemljište u vlasništvu države kupac se utvrđuje javnim nadmetanjem. Odluku o prodaji izravnom pogodbom donosi Agencija.

Agencija ima pravo nazadkupnje poljoprivrednog zemljišta prodanog izravnom pogodbom, po istoj cijeni po kojoj je kupljeno. Metodologiju utvrđivanja cijene pravilnikom propisuje ministar, na temelju karakteristike, položaja i drugih osobitosti za utvrđivanje vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.

Ugovorom o prodaji može se ugovoriti obročna otplata iznosa kupoprodajne cijene. Ugovor o prodaji s obročnom otplatom kupoprodajne cijene mora sadržavati odredbu kojom se dopušta uknjižba prava vlasništva na ime kupca samo uz istodobnu uknjižbu založnog prava u korist Republike Hrvatske.

Rok obročne otplate ne može biti duži od 10 godina.

Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za katastarske čestice koje se nalaze izvan proizvodno – tehnoloških cjelina, čija veličina nije veća od 1 ha, kako bi ostvarila društveno – gospodarske i strateške ciljeve u poljoprivredi. Odluku Vlade Republike Hrvatske provodi Agencija putem javnog poziva za prodaju.

Pravo prvenstva na javnom pozivu za prodaju imaju nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, zadruge koje se bave poljoprivrednom djelatnošću ili čiji su zadrugari poljoprivredni proizvođači i druge fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u javnom pozivu, a koje imaju prebivalište, odnosno sjedište, najmanje dvije godine do objave javnog poziva na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, za koju se raspisuje javni poziv.

Sredstva ostvarena od prodaje izravnom pogodbom prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi, a namijenjena su isključivo za provedbu komasacije poljoprivrednog zemljišta te sufinanciranje aktivnosti izrade programa, projekata i ostalih dokumenata neophodnih za provedbu mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja 2014-2020., a čija se izrada ne sufinancira kroz mjere potpore iz toga Programa, čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave.

 

Koji su uvjeti i procedure za zamjenu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH ?

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH izvan proizvodno – tehnološke cjeline može se zamijeniti za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, koje je približno iste vrijednosti i nalazi se na području iste ili susjedne jedinice lokalne samouprave, radi ekonomičnijeg iskorištavanja i stvaranja povoljnijih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju.

Dokumentaciju za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba Agenciji dostavlja podnositelj zahtjeva. Dokumentaciju za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države Agenciji dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb ili fizička ili pravna osoba.

Odluku o zamjeni poljoprivrednog zemljišta donosi Agencija na temelju dostavljene dokumentacije.

Na osnovi odluke o zamjeni poljoprivrednog zemljišta ravnatelj Agencije u ime Republike Hrvatske i podnositelj zahtjeva za zamjenu sklapaju ugovor o zamjeni u pisanom obliku.

Porez na promet nekretninama ne plaćaju osobe koje stječu nekretnine u postupku zamjene poljoprivrednog zemljišta s Republikom Hrvatskom.

Poljoprivredno zemljište iz ugovora o zamjeni koje je postalo vlasništvo države uvrštava se u Zemljišni fond.

Obrasci za zamjenu su dostupni na mrežnim stranicama Agencije u rubrici Dokumenti i Obrasci.

Što je zajednički pašnjak?

Zajednički pašnjak je proizvodno – tehnološka cjelina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je u naravi pašnjak, livada, sjenokoša i neplodno zemljište namijenjeno zajedničkoj ispaši stoke i peradi, a može se nalaziti unutar ili izvan područja ekološke mreže. Agencija vodi Registar zajedničkih pašnjaka.

Zajednički pašnjak daje se u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi putem javnog poziva na rok od pet godina.

Tko može zakupiti zajednički pašnjak?

Agencija za poljoprivredno zemljište vodi Registar zajedničkih pašnjaka i raspisuje javni poziv da zakup zajedničkih pašnjaka na rok od pet godina.

Zajednički pašnjak daje se u zakup zainteresiranim ponuditeljima, fizičkim i pravnim osobama koje su vlasnici stoke i upisane su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te zadrugama organiziranim u svrhu zajedničke ispaše na zajedničkim pašnjacima, čiji su članovi vlasnici stoke i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Svaki odabrani ponuditelj dobiva u zakup fizički neodređeni dio zajedničkog pašnjaka u površini proporcionalnoj broju uvjetnih grla stoke kojih je vlasnik, odnosno proporcionalno broju uvjetnih grla stoke čiji su vlasnici članovi zadruge.

Prednost pri odabiru imaju ponuditelji s prebivalištem, odnosno sjedištem na području jedinice lokalne samouprave gdje se zajednički pašnjak nalazi ili s prebivalištem, odnosno sjedištem na području susjedne jedinice lokalne samouprave, najmanje dvije godine do objave javnog poziva.

Zakupnici zajedničkog pašnjaka obvezni su sklopiti sporazum o korištenju zajedničkog pašnjaka koji im je dan u zakup, u roku 30 dana od dana sklapanja ugovora o zakupu zajedničkog pašnjaka, radi utvrđivanja međusobnih prava i obveza zakupnika koja proizlaze s osnova korištenja zajedničkog pašnjaka. Ugovor o zakupu zajedničkog pašnjaka raskida se ukoliko zakupnici ne sklope sporazum o korištenju zajedničkog pašnjaka u navedenom roku.

Obrazac za dostavu podataka o zajedničkom pašnjaku možete pronaći u rubrici Obrasci.

Za  sve dodatne informacije svoje upite možete slati na adresu: pasnjaci@zemljiste.mps.hr

Koja je procedura zakupa zajedničkog pašnjaka?

Zajednički pašnjak daje se u zakup zainteresiranim ponuditeljima, fizičkim i pravnim osobama koji su vlasnici stoke i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te zadrugama organiziranim u svrhu zajedničke ispaše na zajedničkim pašnjacima, čiji su članovi vlasnici stoke i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Svaki odabrani ponuditelj dobiva u zakup fizički neodređeni dio zajedničkog pašnjaka u površini proporcionalnoj broju uvjetnih grla stoke kojih je vlasnik, odnosno proporcionalno broju uvjetnih grla stoke čiji su vlasnici članovi zadruge.

Prednost pri odabiru imaju ponuditelji s prebivalištem, odnosno sjedištem na području jedinice lokalne samouprave gdje se zajednički pašnjak nalazi ili s prebivalištem, odnosno sjedištem na području susjedne jedinice lokalne samouprave, najmanje dvije godine do objave javnog poziva.

Agencija donosi odluku o dodjeli zakupa zajedničkog pašnjaka.

Na osnovi odluke o dodjeli zakupa ravnatelj Agencije i podnositelji ponude sklapaju ugovor o zakupu zajedničkog pašnjaka u pisanom obliku.

Tko može privremeno raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH i koje su procedure?

Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je pogodno za poljoprivrednu proizvodnju, a za koje nisu sklopljeni ugovori o zakupu Agencija može sklopiti ugovor o privremenom korištenju s fizičkim ili pravnim osobama na njihov zahtjev, i to s dosadašnjim posjednicima:

  1. a) kojima su istekli ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i koji su u mirnom posjedu istog,
  2. b) koji su koristili poljoprivredno zemljište u vlasništvu države bez ugovora, o čemu dostavljaju potvrdu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave uz zahtjev i u mirnom su posjedu istog,
  3. c) koji su koristili zajedničke pašnjake u vlasništvu države bez ugovora, o čemu dostavljaju potvrdu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave uz zahtjev i u mirnom su posjedu istog.

Ugovor se može sklopiti ako su fizičke ili pravne osobe platile sve obveze s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, o čemu dostavljaju izjavu.

Ugovor se sklapa na rok do pet godina, odnosno do sklapanja ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta ili zakupu zajedničkih pašnjaka, odnosno drugog oblika raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.

Korisnici poljoprivrednog zemljišta iz točke a) dužni su plaćati naknadu u visini iznosa koji je bio ugovoren po prijašnjem ugovoru.

Korisnici poljoprivrednog zemljišta iz točke b) i c) dužni su plaćati naknadu u visini iznosa dvostruke početne zakupnine.

Ugovor o privremenom korištenju ne može se sklopiti za ribnjake u vlasništvu države.

Obrasci su na raspolaganju na mrežnim stranicama Agencije u rubrici dokumenti i obrasci.

 

Da li postoji mogućnost davanja zemljišta na korištenje bez javnog poziva ?

Iznimno, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države Agencija može dati na korištenje bez javnog poziva znanstveno – nastavnim institucijama iz područja poljoprivrede, kaznionicama i ustanovama koje u obavljanju svoje djelatnosti imaju potrebu za poljoprivrednim zemljištem, a njihov je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne)  samouprave.

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se dati na korištenje za potrebe stručnog i znanstveno – nastavnog rada, rehabilitaciju i socijalizaciju ili druge potrebe poljoprivredne namjene, na rok do 25 godina, i to:

– do 10 ha – bez naknade,

– od 10 ha do 100 ha – uz naknadu u visini 50% zakupnine na području na kojem se poljoprivredno zemljište nalazi,

– više od 100 ha – uz naknadu u visini 100% zakupnine na području na kojem se poljoprivredno zemljište nalazi.

Zahtjev za davanje na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH bez javnog poziva podnosi se Agenciji.

Sastavni dio zahtjeva je i Gospodarski program. Odluku o davanju na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH bez javnog poziva donosi Agencija uz suglasnost Ministarstva.

Ravnatelj Agencije u ime Republike Hrvatske i podnositelj zahtjeva sklapaju ugovor o davanju na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH u pisanom obliku.

Obrazac zahtjeva za davanje na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH bez javnog poziva dostupan je na mrežnim stranicama Agencije u rubrici Dokumenti i Obrasci.

 

Što je komasacija ?

Zaokruživanje razbacanih imanja, osobito zemljišta. Okrupnjavanje zemljišnog posjeda; mjere agrarne politike kojom se želi smanjiti broj parcela što ih obrađuje poljoprivrednik ili farmer.