Povijest grada

GRAD U NJEDRIMA MREŽNICE

Duga Resa je grad u Karlovačkoj županiji, desetak kilometara jugozapadno od Karlovca. Prvi se puta spominje kao maleno mjesto 1380. godine iako ovaj kraj sadrži arheološke nalaze i dokaze neprestane naseljenosti još od prapovijesnog doba. Lokalitet Sveti Petar Mrežnički važno je arheološko nalazište iz antičkih i rimskih vremena, a dolaskom Hrvata ovo područje postaje važan dio srednjovjekovne hrvatske države, poglavito u kasnijim protuturskim ratovima. U to su vrijeme u dugoreškoj okolici izgrađene brojne manje ili veće utvrde i uporišta za obranu.

Gospodarski razvoj i preobrazba u suvremeni grad započinje nakon izgradnje pruge Karlovac – Rijeka 1873. godine te osnivanjem Pamučne industrije 1884. godine. Zanimljivo je da je vjerni opis tadašnje Duge Rese dao upravo znameniti hrvatski književnik August Šenoa koji je putovao prvim vlakom na ovoj relaciji. Općinsko središte postaje 1896., a 1993. godine, nakon uspostave suvremene hrvatske države, konačno dobiva i službeni status grada.

Zaštitnik Duge Rese je sveti Petar, a Dan grada se slavi na Petrovu 29. lipnja. Uz svetog Petra, u Dugoj Resi se još posebno štuje i sveti Juraj.

O postanku imena Duge Rese postoji nekoliko tumačenja:

* prema jednom ime je nastalo prema riječi “resa” koja se javlja na narodnoj nošnji

* drugi vežu postanak imena uz kopnenu biljku “resu” kojom je bio pokriven ovaj kraj

* treći izvode ime iz biljke “resine” koja raste u vodi

* neki vežu ime mjesta uz ime gostioničarke Reze koja je u Dugoj Resi imala gostionicu.

Zemljopisno je Duga Resa smještena na prijelazu iz panonske u gorsku Hrvatsku što dugoreško i šire karlovačko područje čini izuzetno bitnim u prometnom i komunikacijskom smislu. Dokaz tome su brojne prometnice, od kojih su najpoznatije povijesne ceste Karolina, Jozefina i Lujzijana koje su odigrale vrlo važnu ulogu u gospodarskom povezivanju primorske s unutrašnjom Hrvatskom.

Najpoznatiji simbol Duge Rese je zasigurno živopisna rijeka Mrežnica koja je danas jedna od najposjećenijih turističkih destinacija kontinentalne Hrvatske, prepoznata i kod stranih posjetitelja. Upravo zahvaljujući Mrežnici, žili kucavici ovoga kraja, te očuvanoj prirodi gradske okolice, Duga Resa je poznata kao mjesto aktivnog života i odmora.

Jedinstvene prirodne ljepote, bogatstvo nematerijalne baštine stanovništva, kulturno-povijesne znamenitosti te urbano industrijsko naslijeđe čine osnovicu današnje dugoreške turističke ponude. Jedna od posebnosti Duge Rese je zasigurno i sačuvani dugoreški dijalekt s jedinstvenim dugoreškim naglaskom. Riječ je o izvornom čakavskom narječju izmiješanom s brojnim kajkavskim i štokavskim elementima.

Kao grad aktivnog odmora, Duga Resa je prepoznata i kao grad športa. Brojna poznata imena poput nogometaša Željka Perušića i Dragutina Drvodelića, nogometašice Marije Matuzić, stolnotenisača Antuna Stipančića i košarkaša Željka Drakšića proslavila su Dugu Resu u Hrvatskoj i diljem Europe. Stolni tenis, odbojka, borilačke vještine, nogomet, rukomet, košarka, streljaštvo neki su od športova koji iz godine u godinu privlače brojnu dugorešku mladež u svoje redove.

Hrvatski slikar i grafičar Miroslav Šutej, dizajner suvremenog hrvatskog grba, hrvatskih novčanica kuna kao i prvog dresa hrvatske nogometne reprezentacije također je rođeni Dugorešan.